Velike razlike po Hrvatskoj: U Zagrebu prosječna plaća 8597 kn, a u Virovitici 6067 kn

Objavljeno: 02.09.2021.

Prosječna neto plaća svih zaposlenih u Hrvatskoj bila je za lipanj 7175 kuna

Istarska županija, Primorsko-goranska županija, Grad Zagreb, Međimurska županija i Zagrebačka županija na svom području bilježe najveći rast neto plaća u drugom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prošle godine, i to od 7% rasta u Zagrebačkoj do 8,6% povećanja neto plaća u Istarskoj županiji! U tim su sredinama plaće rasle nešto brže od prosječnog povećanja u zemlji (6,5%), dok su primanja u kontinentalnim županijama rasla sporije, između četiri posto u Vukovarsko-srijemskoj do 4,9% u Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji.

U IT sektoru najbolje

Inače, prosječna neto plaća svih zaposlenih u zemlji bila je za lipanj 7175 kuna, što je gotovo šest posto više nego lani u istom mjesecu. Toliki rast plaća posljednji je put zabilježen potkraj 2008. godine. Više je razloga zbog kojih je došlo do rasta prosječnih primanja u zemlji, od povišica u javnom sektoru, boljeg stanja u uslužnom sektoru te potražnje za radnicima u turizmu i građevini. Regionalno, najveća je prosječna neto plaća u srpnju isplaćena u Zagrebu, 8597 kuna, dok je 2500 kuna niža primanja – prosječnih 6067 kuna – imala slabo razvijena Virovitičko-podravska županija u kojoj je zaposleno oko 24 tisuće osoba. U Zagrebu je u lipnju bilo zaposleno oko 343 tisuće osoba, bez onih koji rade u obrtu i slobodnim profesijama. Više od stotinu tisuća zaposlenih imaju još samo tri županije, i to Splitsko-dalmatinska 162 tisuće radnika, Zagrebačka 128 tisuća i Primorsko-goranska 114 tisuća.

Više od 7000 prosječne neto plaće imale su još Zagrebačka županija (7231 kunu) te Primorsko-goranska županija gdje su prosječna primanja poskočila na 7230 kuna. Vrlo blizu granici od 7000 kuna je i Karlovačka županija s prosječnim primanjima od 6908 kuna, a Karlovčani su za stotinjak kuna jači i od Istarske županije. Općenito, slabije razvijene kontinentalne županije imaju prosječne neto plaće od 6200 do 6300 kuna, sjeverozapadne županije od 6500 do 6600 kuna, slično kao i dubrovačko područje te Šibensko-kninska županija. Zadarska i Splitsko-dalmatinska županija su nadomak 6800 kuna. Prema djelatnostima, na godišnjoj razini po rastu plaća prednjače informacije i komunikacije (+9,2%), obrazovanje (+8,2%) te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (+8,5%). Kako je država veliki poslodavac, rast plaća u svim županijama poguralo je i povećanje osnovice u javnim službama za četiri posto od početka godine. Najmanji broj zaposlenih ima Ličko-senjska županija, oko 16 tisuća, a njihove su prosječne plaće za lipanj bile 6621 kunu.

Samo dvije županije, Varaždinska i Istarska, imaju stopu nezaposlenih nižu od četiri posto, i to 3,4% u Varaždinskoj i 3,8% u Istarskoj. Još četiri županije središnje Hrvatske i Grad Zagreb imaju stopu nezaposlenosti manju od pet posto, i to 4,3% Krapinsko-zagorska, 4,6% Zagrebačka i Koprivničko-križevačka, a Međimurska i Grad Zagreb 4,8%. Bez posla je potkraj lipnja bio i svaki deseti ili jedanaesti radno aktivni stanovnik Splitsko-dalmatinske, Sisačko-moslavačke, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. U odnosu na početak godine, nezaposlenost se ipak smanjuje u svim županijama, a najbrže u jadranskima. Najveća je nezaposlenost u Virovitičko-podravskoj županiji, 14,3 posto.