Što donose Ćorićeve mjere zapošljavanja i zašto su ih sasjekli sindikati i oporba

Ministar rada i socijalnog sustava Tomislav Ćorić za početak ožujka najavio je lansiranje nove aktivne politike zapošljavanja koja bi trebala omogućiti ulazak na tržište rada svim nezaposlenima. Dosad prezentirane mjere izazvale su oštre kritike oporbe i sindikata, a najviše zamjerki upućeno je novom modelu stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa

Prema najavama ministra Ćorića, nov pristup aktivnoj politici zapošljavanja zasniva se na pojednostavljenju procedura i smanjenju administracije. Stoga nova politika previđa samo devet mjera koje bi trebale biti učinkovitije od postojećih, 41 njih.

'Išlo se na smanjenje broja mjera, ali i na povećanje njihovog opsega, pa će naš fokus biti, osim mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, na prekvalifikaciji i dokvalifikaciji mladih i dugoročno nezaposlenih osoba starijih od 50 godina', naglasio je ministar Ćorić prilikom najave novih mjera zapošljavanja.

Zasad je najviše detalja izašlo o mjeri stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), koja je zaživjela u mandatu vlade Zorana Milanovića. Lani je kroz stručno osposobljavanje prvo radno iskustvo steklo gotovo 30.000 mladih. Premda je bilo puno kritika ovog modela pripreme mladih za tržište rada, stručnjaci smatraju da su prevagnuli pozitivni efekti.

U Ćorićevoj verziji ova mjera se proširuje i na nezaposlene sa srednjim obrazovanjem, ali se uvodi dobno ograničenje pa će stručno osposobljavanje vrijediti samo za osobe do navršene 30. godine života. Predviđeno je i povećanje novčane naknade za 220 kuna (na 2620 kuna), ali s druge strane, država više neće snositi troškove prijevoza.

Proširivanju ove mjere oštro su se usprotivili sindikati te smatraju da je i postojeći sustav stručnog osposobljavanja imao negativne učinke na tržište rada. Upozoravaju da je ovaj model prvenstveno pogodovao poslodavcima te da je s vremenom potpuno istisnuo ranije pripravništvo i mladima postao jedina ulaznica na tržište rada.

Pritom podsjećaju da su se 2010. mladi bez iskustva kod svih poslodavaca zapošljavali kao pripravnici, u radnom odnosu s radnim i socijalnim pravima te s plaćom u visini od 70 posto od plaće pripadajućeg radnog mjesta ili putem ugovora o radu s probnim radom.

Spominju i druge negativne aspekte SOR-a, poput činjenice da zaposleni na stručnom osposobljavanju često postaju nelojalna konkurencija jer 'privatnici umjesto radnika uzimaju besplatne SOR-ovce'.

I SDP-ov bivši ministar rada Mirando Mrsić protivi se proširenju ove mjere na osobe sa srednjim obrazovanjem. 'Time se otvara mogućnost poslodavcima da, umjesto zapošljavanja ljudi koji su u strukovnim školama već osposobljeni za rad, uzmu te mlade na stručno osposobljavanje i dobiju jeftinu radnu snagu', poručio je Mrsić za tportal.

Protivi se i dobnom ograničavanju ove mjere, a pogrešnom smatra i odluku da se troškovi prijevoza prebace na poslodavca. 'Poslodavac može i ne mora pokriti troškove, a ako ih prebaci na radnika, mnogima se neće isplatiti takav oblik rada', upozorava Mrsić.

Restriktivne zahvate doživjela je i mjera 'stalni sezonac', kojom se omogućuje sezonskim radnicima u turizmu i drugim djelatnostima da u razdoblju izvan sezone ostanu u radnom odnosu uz financijsku potporu države u vidu novčane potpore i plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Stalni sezonci ubuduće će dobivati znatno niži iznos državne potpore jer će im se naknada izjednačiti s novčanom pomoći za nezaposlene. U 2016. stalni sezonci su u razdoblju neaktivnosti u prosjeku dobivali više od 6000 kuna, dok je prosječan iznos novčane naknade za nezaposlene iznosio 1917 kuna. Ubuduće će i stalni sezonci, kao i nezaposleni, primati novčanu pomoć za prvih 90 dana korištenja u iznosu od 60 posto, a za preostalo vrijeme korištenja 30 posto od ostvarene prosječne bruto plaće.

Ministar Ćorić pojasnio je da se ne ukida mjera 'stalni sezonac', ali da Hrvatska nema novca financirati šest mjeseci osobu na Zavodu za zapošljavanje iznosom od 6000 ili preko 6000 kuna. 'To će dovesti do potpunog gašenja ove mjere kojom se radnicima u sezonskim zanimanjima omogućavalo sklapanje ugovora na neodređeno vrijeme', smatra Mrsić, upozoravajući da ćemo se ukidanjem spomenute mjere dovesti u situaciju da moramo uvoziti jeftiniju radnu snagu.

U novim mjerama aktivne politike zapošljavanja posebna pažnja posvetit će se prekvalifikaciji nezaposlenih kako bi se lakše uključili na tržište rada.

Zbog nedostatka kvalificirane radne snage u određenim zanimanja, u suradnji s poslodavcima, planirano je kontinuirano provođenje mjera 'osposobljavanja na radnom mjestu', a organizirat će se i novi programi obrazovanja s ciljem obnavljanja izgubljenih vještina i stjecanja novih znanja.

Zasad se još ne znaju pojedinosti novog modela osposobljavanja, ali ministar Ćorić predviđa da će programi prekvalifikacije i dokvalifikacije obuhvatiti oko 50 tisuća nezaposlenih.

Među mjerama koje je najavio ministar je i uvođenje in-work naknade za dugotrajno nezaposlene. Riječ je o mogućnosti zadržavanja naknade za nezaposlene ako osoba dobije privremeni posao (sezonski poslovi, javni radovi). Pritom će se visina naknade postupno smanjivati prema zarađenom dohotku, umjesto sadašnjeg modela ukidanja prava na naknadu. Isto je predviđeno za korisnike socijalne naknade te umirovljenike.

Ministar Ćorić najavio je i zadržavanje mjere poticanja zapošljavanja mladih kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja svih doprinosa na plaću u razdoblju od pet godina, pri čemu će se ta mjera proširiti na sve osobe mlađe od 35 godina bez obzira na stručnu spremu.

Izvor: tportal.hr