Hrvatska je ove godine od turizma zaradila nevjerojatnih 9,5 milijardi eura, ali i shvatila jednu važnu činjenicu: ovako više ne ide

Strah i oprez bili su glavni pratitelji putovanja u 2016. godini u kojoj su pravi pobjednici poslovne godine postali Španjolska i Portugal, ali i Grčka koja se uspješno vratila na turističko tržište nakon nekoliko problematičnih godina. Istodobno su najviše izgubili na turističkom prometu i zaradi Turska, Tunis, Francuska i Belgija. A što je Hrvatska u turizmu napravila u godini iza nas? Što stoji iza stalnog ponavljanja kako je to bila najbolja sezona u samostalnoj Hrvatskoj?

Jer, lako se je sjetiti da je i svaka prethodna bila najbolja, ali ono po čemu bi se 2016. godina u turizmu trebala pamtiti u pozitivnom smislu za Hrvatsku, svakako su prihodi koje je stvorio turizam.

Ako je vjerovati procjenama koje stižu s državne razine, crta će se ove godine podvući ispod više nego lijepih 8 milijardi eura prihoda od stranih gostiju. Tome još valja dodati oko 1,5 milijardu eura koje su domaći gosti ostavili na svojim putovanjima unutar Hrvatske i stiže se do nevjerojatnih 9,5 milijardi eura koje je turizam donio ove godine hrvatskom BDP-u.

Svi koji kritiziraju činjenicu što je zbog takvih prihoda udio turizma u nacionalnom BDP-u dosegnuo 18 posto, jest zasluga, a ne krivnja turizma. Jer, unatoč tome što smo samozadovoljni učinkom i prihodom od turizma, valja ipak kazati kako jedna mala Švicarska godišnje od turizma zaradi gotovo tri puta više od Hrvatske, odnosno 28 milijardi franaka, dok će Austrija godinu završiti s oko 23 milijarde eura... Ali, tamo sezona traje cijelu godinu, za razliku od nas.

Uostalom, osim po izvješćima HNB-a o povećanoj štednji građana, najbolje se učinak turističke sezone vidi ove zime na standardu, putovanjima i potrošnji onih građana koji su "spremili" pokoju tisuću eura od raznih usluga vezanih za turizam. Ne čudi stoga što nikad više hrvatskih skijaša i onih koji to prije nisu bili, ove godine odlazi u Europu na snježne planine i glečere, gdje će turizmu Austrije, Slovenije i Italije ostaviti pola milijarde kuna, većim dijelom zarađenih od iznajmljivanja ili dodatnih poslova u hrvatskom turizmu protekle sezone.

Porasle su turističke investicije koje se na temelju dobre ovogodišnje sezone, za iduću godinu planiraju na čak 800 milijuna eura, od čega pola milijarde ulaže privatni sektor, mahom u hotele visoke kategorije kojih još uvijek Hrvatskoj kronično nedostaje. I to bi, u najkraćem, bile najveće dobrobiti ovogodišnje sezone.

S druge, pak, strane, oko 16,3 milijuna dolazaka gostiju u Hrvatsku i više od 91,3 milijuna noćenja u 2016. godini s kojima se pohvalio ministar turizmaGari Cappelli, sve su bliže gornjem limitu gostiju u vršnim dijelovima sezone koje je Hrvatska u stanju prihvatiti s postojećom javnom infrastrukturom. Jer, više je nego jasno kako nam komunalna infrastruktura mjesta i gradova nije ni izbliza dorasla tako naglom povećanju turističkih dolazaka i rastu smještajnih kapaciteta u domaćinstvima.
Kronično nedostaje parkirališta i uređenih plaža, cestovna infrastruktura osobito šireg splitskog područja (Omiš, Kaštela) usko je grlo i izvan sezone, vodoopskrba na otocima povremeno "puca", napajanje električnom energijom posustaje s enormnim rastom klimatizacijskih uređaja i potrošnjom koja nije planirana za te razine, problem su gužve u povijesnim središtima gradova, ali i parkovima prirode i nacionalnim parkovima...

No, iznad svega toga, najveći problem hrvatskog turizma koji se nametnuo u 2016. godini, a u idućoj bi mogao biti još naglašeniji, jest nedostatak kvalitetne i stručne radne snage. Jer, kada se realiziraju investicije na 40 novih hotela koliko ih se gradi za iduću godinu, ostaje pitanje tko će u njima raditi i zarađivati? Kako pronaći sezonsku radnu snagu koja će kvalitetnim objektima dati pečat profesionalnosti i stručnosti koja se očekuje u takvim hotelima, pitanje je na koje nitko ne zna odgovor.
Hrvatskoj nedostaje 20 tisuća sezonaca u turizmu. Neke parcijalne i „vatrogasne“ državne mjere koje se najavljuju možda će dati rezultate za koju godinu, no Hrvatska bi u 2017. godini lako mogla postati uspješna turistička zemlja bez vlastitih turističkih radnika.

I sve to stoji iza rezultata turističke 2016. godine, koji bi, osim zadovoljstva, trebali dati poticaj da se u zimskim mjesecima osmišljeno i sustavno pristupi njihovu dugoročnom rješavanju za 2017.

U 2016. najviše turističkih dolazaka bilo je:
3,8 milijuna dolazaka – Istra
2,75 milijuna dolazaka Splitsko-dalmatinska županija
2,68 milijuna – Kvarner
1,64 milijuna – Dubrovačko-neretvanska županija
1,5 milijuna – Zadarska županija
0,84 milijuna – Šibensko-kninska županija

Izvor:slobodnadalmacija.hr