Anketa - većini sezonaca plaća do 4500 kuna

Premda se poslodavci žale da im je teško naći radnike za turističku sezonu, pogotovo konobare i kuhare, a u javnosti se nerijetko ističe da ih ne mogu dobiti unatoč dobrim uvjetima i plaćama, zahvaljujući istraživanju Marka Lucića s Odjela za analize i istraživanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) među sezoncima koji su lani radili na Jadranu, prvi put imamo cjelovitije podatke koliko su sezonci plaćeni, u kakvim uvjetima rade i koliko sati dnevno, koje su dobi i obrazovanja i namjeravaju li opet raditi na Jadranu.

Više od 10 sati dnevno radilo ih je 16%, bez slobodnog dana 28%, a njima 17% nisu plaćeni prekovremeni


Među anketirana 7263 radnika koji su lani radili u našim najvećim turističkim odredištima, samo njih 1452 (24,9%) imalo je plaću veću od 5200 kuna, 3800 kuna i manje zarađivalo je 1507 radnika (25 %), plaću od 3801 do 4500 kuna imalo je 1607 radnika (27,6%), a plaću od 4501 do 5200 kuna primala su 1262 radnika (21,7%). Manje od mjesec dana radilo je 1435 sezonaca ili nije odgovorilo na pitanja. Plaće sezonaca su, s izuzetkom njih oko 20-ak posto, još niske, pa ne čudi, nažalost, da mladi radije odlaze u Irsku i Njemačku. U nestašici radne snage oni poslodavci koji se još vode time kako naći što jeftinijeg radnika u sezoni moraju biti svjesni da su prošla vremena u kojima će radnici pristajati na loše uvjete rada i niske plaće u situaciji kad mogu otići u druge članice EU i zaraditi više.

Problematično je što gotovo 2000 sezonaca ili njih gotovo trećina nije imala ni jedan slobodan dan u tjednu, što pokazuje da poslodavci, žele li zadržati radnike, još nisu svjesni posljedica takve politike. Osim toga, 2110 sezonaca radilo je više od 8 sati dnevno a manje od 10 sati, a njih 775 radilo je između 10 i 12 sati dnevno, dok je 12 i više sati radio 371 sezonac. Sedamnaest posto sezonaca od njih 45% koliko ih je radilo prekovremeno za taj rad nije plaćeno! Ipak, većina anketiranih sezonaca, njih 79%, zadovoljna je poslom kod poslodavca, a većina njih (70%) želi raditi i sljedeće sezone.


Važna i udaljenost do posla – Neplaćeni prekovremeni sati, kašnjenje plaće i ekstremno dugo radno vrijeme od 12 sati dnevno imaju najveći negativan utjecaj na to što radnici ne namjeravaju ponovo sezonski raditi i što žele promijeniti poslodavca namjeravaju li ponovo raditi – kaže Lucić. Također, na radnike koji ne žele ponovno raditi u sezoni negativno su utjecale najniže plaće, veća udaljenost od mjesta smještaja do posla, a sezonci iz kontinentalnih županija iskazali su za 10% manju namjeru rada u sezoni od onih iz priobalnih županija. Iz Osijeka je tako na moru radilo 849 sezonaca, a samo je njih 62,2% navelo da bi radili i iduće sezone. Poslodavci trebaju povesti računa o tome, ako im je stalo da radnike dugoročno uopće imaju, da im ipak ponude više žele li ih zadržati.

Foto: Goran Kovacic/PIXELL
Autor: Dijana Jurasić
Izvor : večernji list