Na Hvaru počinje snimanje nove serije ‘Jugoslovenka‘: dolazi više od 100 članova ekipe iz Srbije, a na ekrane se nakon stanke vraća poznato lice

Zanimljivosti
Na Hvaru počinje snimanje nove serije ‘Jugoslovenka‘: dolazi više od 100 članova ekipe iz Srbije, a na ekrane se nakon stanke vraća poznato lice Objavljeno: 13.06.2020.

Proteklih godina postala je uobičajena praksa da raskošne televizijske i filmske produkcije svoje setove iz hollywoodskih studija prebace na lijepi plavi Jadran ("Igra prijestolja", "Mamma Mia", "Robin Hood"...).

Ovoga ljeta, zbog aktualne pandemije koronavirusa, teško da će se takvo što realizirati, no s prvim danom srpnja na naš najsunčaniji otok Hvar stiže ekipa nove dramske serije nazvane "Jugoslovenka", čiji će prvi kadrovi biti snimljeni upravo tamo i prva je to veća produkcija u Splitsko-dalmatinskoj županiji nakon što su ublažene epidemiološke mjere.

Planirano je snimanje 140 epizoda, koje će s emitiranjem početi u listopadu na srpskoj televiziji Pink. Ekipa će na Hvaru ostati punih pet tjedana, dok će se ostatak scena snimati u posebno izgrađenom studiju u Šimanovcima nadomak Beograda. Uz srpske glumce Ivanu Dudić, Mihajla Jovanovića, Lepomira Ivkovića i Miodraga Milovanova, koji imaju jedne od glavnih uloga, u projektu će se pojaviti i hrvatski glumac Petar Ćiritović, što je njegov veliki povratak dramskim serijama (posljednju takvu ulogu imao je u "Pravoj ženi" prije tri godine).

U planu je angažman još nekih hrvatskih glumaca s kojima se trenutačno vode pregovori, a da uskoro sa svojom svitom dolazi na Hvar, ekskluzivno nam je potvrdio idejni začetnik serije, kralj sapunica i nekadašnji vlasnik producentske kuće Ava Roman Majetić (plasirao je na naše tržište prvu sapunicu "Villa Maria", nakon čega su uslijedili "Ponos Ratkajevih", "Obični ljudi", "Ljubav u zaleđu"...).

image

Na fotografiji: Roman Majetić, vlasnik AVA-e, producentske kuće

Biljana Gaurina/Hanza Media

– Snimanje počinje 1. srpnja i traje do 5. kolovoza. Snimat ćemo u selima iznad Jelse (Pitve, Humac, Vrisnik...), kao i na brojnim ostalim lokacijama na otoku. Nema smisla da vam govorim o prirodnim ljepotama Hvara, o mogućnostima koje taj otok ima za filmska snimanja, ne samo ovog projekta, nego bilo kojeg filma ili serije čija je priča smještena na Mediteran. Nažalost, većina takvih produkcija odlučuje se za Grčku, zbog vrlo jednostavnog razloga: neusporedivo je jeftinija. Iskreno, to je bio i moj prvotni plan, i, kako se kaže, u svakom zlu neko dobro, ova situacija s virusom bila je presudna da promijenimo planove. U trenutku kad su prognoze za ovogodišnju turističku sezonu krajnje pesimistične, mislim da naš dolazak na Hvar može biti od velike koristi, u smislu promocije turizma, ali i mogućnosti razvoja filmske industrije, privlačenja stranih produkcija. To su prepoznali i ljudi na Hvaru, u turizmu i lokalnim vlastima. Prije svega mislim na gradonačelnika Jelse, gospodina Nikšu Peronju, koji je zaista uložio maksimalan trud da se ova suradnja ostvari. A u ovakvoj situaciji, nije zanemariva ni financijska korist od ovog snimanja za otok i otočane. Filmska ekipa i glumci broje oko stotinjak ljudi, na otoku ćemo provesti punih pet tjedana; uz hotelski smještaj, restorane koji će pružati catering za snimanje, angažirat ćemo i određen broj ljudi za različite poslove – kaže Majetić.

Iako će ime same serije, "Jugoslovenka", mnoge asocirati na istoimeni veliki hit Lepe Brene iz 1989. godine, pjesme oko koje se svako malo vode kontroverze u javnosti, pa će tako u prvi mah pomisliti da će se radnja serije odvijati oko popularne pjevačice ili u vrijeme koje će nas vratiti u jedno od razdoblja Jugoslavije, priča zapravo kreće od 1916. i svojevrsni je spin-off serije "Crveni mesec", koja upravo ovih dana u Srbiji završava s prikazivanjem.

image

Zvonimir Barišin/Hanza Media

– Priča "Crvenog meseca" počinje na završetku Balkanskih ratova, u svijetlom trenutku srpske povijesti u kojem, nakon oslobođenja teritorija, postaje respektabilna država (stanovništvo i teritorij se učetverostručio, što je stvorilo osnove za snažan gospodarski rast). Nažalost, to je razdoblje kratko trajalo, svega 11 mjeseci, do početka Prvog svjetskog rata. "Jugoslovenka" počinje u sasvim suprotnoj atmosferi: 1916. Srbija je okupirana, njezina vojska nalazi se u Grčkoj, nakon povlačenja preko Albanije u kojoj je umrlo više od 200 tisuća ljudi (manji dio njih u borbi, većinom od bolesti, hladnoće i gladi). Nije samo Srbija u teškoj situaciji, u to vrijeme i njezini saveznici gube rat.

Takva besperspektivna situacija stvorila je ozbiljne političke probleme, sukobe između oficira i vlasti, što će poslije rezultirati i Solunskim procesom na kojem su osuđeni brojni oficiri, a dio njih i strijeljan, uključujući pukovnika Dimitrijevića Apisa (prvog čovjeka tajne urotničke organizacije Ujedinjenje ili smrt, poznatije kao Crna ruka). Povijesni dio priče prati razvoj ratne situacije, preokret na bojištu u kojem je izuzetno važnu ulogu odigrala srpska vojska probojem Solunskog fronta, zatim oslobođenje zemlje i na kraju stvaranje nove države. "Fiction" dio je priča o dvije obitelji; jedna od njih predstavlja vrijeme koje polako nestaje, u kojem su temeljne vrijednosti bile čast, poštenje i ugled, a drugi su predstavnici novog doba, koji svoj prosperitet temelje na korupciji i zakulisnim intrigama – govori Majetić, dodajući kako će jednu od glavnih uloga, francuskog markiza D'Avarija, stvarnu povijesnu ličnost, oficira koji je bio šef osiguranja i osobni vozač regenta Aleksandra, igrati hrvatski glumac Petar Ćiritović.

image

Na fotografiji: Petar Ćiritović

Marko Todorov/Hanza Media

– Ne bih rekao da će prva asocijacija na ime serije biti pjesma Lepe Brene, barem ne kod većine. "Jugoslovenka", kao i sam pojam Jugoslavije, u ljudima budi različite asocijacije ili u slučaju moje generacije (i svih prije nje) sjećanje na značajan dio naših života. U konkretnom slučaju serije, "Jugoslovenka" je jasna asocijacija na vrijeme u kojem se odvija radnja priče (1916. – 1921.), dakle, njezin povijesni dio prati razdoblje završetka Prvog svjetskog rata i stvaranja Kraljevine SHS (poslije Kraljevine Jugoslavije). A kad već spominjete glazbu, Jugoslavija je opjevana mnogo puta, čak je nekoliko pjesama naslovljeno "Jugoslovenka". Kako je moje tinejdžersko odrastanje obilježila rock 'n' roll glazba osamdesetih, sjetio bih se prvo pjesme Peđe D'Boya istog naslova – veli redatelj.

Prethodnica "Jugoslovenke", serija "Crveni mesec", u proteklih godinu dana koliko se emitira u Srbiji jedan je od najgledanijih televizijskih sadržaja kod naših susjeda.

– Što se tiče emitiranja serije u Hrvatskoj, u ovom trenutku ne mogu vam odgovoriti na to pitanje. Cijeli projekt producira moja produkcijska kuća za potrebe televizije Pink, koja otkupljuje sva prava na emitiranje. Iz samog konteksta priče jasno vam je da je riječ o značajnom ulaganju. To su velike serije, snimaju su sedam do osam mjeseci, uz angažman oko sto glumaca i isto toliko članova ekipe. "Crveni mesec" imao je 126 epizoda, a ukupna je cijena projekta oko pet milijuna eura. "Jugoslovenka" ima nešto manji budžet, zahvaljujući činjenici da ćemo koristiti dio resursa iz "Crvenog meseca". Primjerice, u kompleksu studija u Beogradu izgradili smo čitav mali Beograd, više od 6000 kvadrata fasada, ulice dužine veće od jednog kilometra, s realnim rekonstukcijama fasada objekata iz tog vremena. Napravljena je i tramvajska pruga, električni tramvaj... To je samo vanjski dio, eksterijerna scenografija. Uz to je izgrađeno i više od 20 interijernih objekata u studiju s autentičnim namještajem i rekvizitima iz tog vremena, sašiveno oko 1000 kostima. Dio tih resursa koristit ćemo i za "Jugoslovenku", budžet projekta je oko četiri milijuna eura.

Roman zbog posla već dvije godine živi u srpskoj prijestolnici, a dolasku u Dalmaciju iznimno se raduje.

– Beograd zaista doživljavam svojim gradom, koliko i rodni Zagreb. Slično je i kod Hvara; godinama sam ljetovao tamo. I znam da ovo zvuči kao fraza, ali je moj iskreni stav: proputovao sam cijeli svijet, ljetovao u najpoznatijim i najljepšim ljetovalištima, u Europi, ali i na raznim egzotičnim destinacijama, neću reći da je naša obala najljepša, iako meni jest, svjestan sam da tu ne mogu biti objektivan, ali Hvar mi je jedan od najljepših otoka. I definitivno najdraži, uz njega me vežu neke od najljepših uspomena – zaključio je Majetić.

PIŠE VINKO PAIĆ

NASLOVNA FOTOGRAFIJA: Zvonimir Barišin/Hanza Media

IZVOR: SLOBODNA DALMACIJA