Zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj s naglaskom na rad ukrajinskih državljana

S nedostatkom radne snage susreće se sve više poslodavaca, zbog čega su u Hrvatskoj sve češći slučajevi zapošljavanja stranih državljana. Pitanje zapošljavanja stranaca još se više aktualizira dolaskom turističke sezone, posebice u sektoru turizma.

Zanima vas tko se smatra “strancem” i koji su uvjeti za rad stranih državljana? Kako je reguliran rad državljana EU i koje novosti donosi uvođenje privremene zaštite za državljane Ukrajine u području zapošljavanja i rada?

U nastavku donosimo pregled odredbi koje se odnose na rad stranaca te način na koji se regulira njihovo zapošljavanje u Republici Hrvatskoj.

Tko se smatra strancem u Hrvatskoj?

Prema zakonu, strancem se smatra osoba koja nema hrvatsko državljanstvo. Pritom razlikujemo:

• državljanina države članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) i

• državljanina treće zemlje – osobu koja nema državljanstvo države članice EGP-a, ili Švicarske Konfederacije, a ima državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva.

EGP obuhvaća sve države članice Europske unije te Island, Norvešku i Lihtenštajn pa se sve osobe koje nemaju državljanstvo jedne od tih zemalja ili državljanstvo Švicarske Konfederacije, smatraju državljanima trećih zemalja.

Zakon o strancima (NN br.133/20), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. godine, unio je određene promjene u uređenju rada stranaca. Za razliku od prethodno važećeg Zakona o strancima, koji se odnosio na sve strance koji borave na području RH (državljane EGP-a, državljane trećih zemalja i upućene radnike), novi Zakon odnosi se samo na državljane trećih zemalja, dok se položaj i prava državljana EGP-a i članova njihovih obitelji uređuju posebnim Zakonom o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji (NN br. 66/2019, 53/2020, 144/2020).

Kako je uređen rad državljana trećih zemalja u Hrvatskoj?

Najveću promjenu koju je donijelo novo zakonsko uređenje u zapošljavanju i radu državljana trećih zemalja u RH predstavlja ukidanje “dozvole za boravak i rad” na temelju godišnje kvote i uvođenje “dozvole za boravak i rad” na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (dalje: HZZ).

Sukladno tome, postupak zapošljavanja državljana trećih zemalja, uz određene iznimke, ima dva koraka:

1. provedba testa tržišta rada i pribavljanje pozitivnog mišljenja HZZ-a o zapošljavanju državljana treće zemlje,

2. podnošenje zahtjeva za izdavanje “dozvole za boravak i rad”.

Test tržišta rada

Test tržišta rada obuhvaća provjeru stanja u evidenciji nezaposlenih osoba i postupak posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada. To znači da poslodavac koji želi zaposliti stranog radnika, prije nego zatraži “dozvolu za boravak i rad”, mora provjeriti ima li mogućnost zaposliti radnika s tržišta rada RH. Test tržišta rada traje najduže 15 dana i u tom razdoblju HZZ je u obvezi istražiti ima li u evidenciji nezaposlenih osoba koji udovoljavaju traženim uvjetima te ih uputiti poslodavcu.

Ako je test tržišta rada pokazao da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji, poslodavac može zatražiti “dozvolu za boravak i rad”, u roku od 90 dana od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu testa tržišta rada.

Dozvola za boravak i rad

Dozvolu za boravak i rad državljaninu treće zemlje, a temeljem pozitivnog mišljenja HZZ-a, izdaje policijska postaja prema sjedištu poslodavca, uz uvjet da isti ispunjava opće uvjete za privremeni boravak i rad. Navedena dozvola dostavlja se poslodavcu, a policijska postaja elektroničkim putem dostavlja obavijest o izdanoj dozvoli za rad tijelima državne uprave – HZZ-u, Poreznoj upravi, HZMO-u, HZZO-u, Državnom inspektoratu.

U određenim situacijama poslodavac će moći zaposliti stranca bez prethodne obveze da od HZZ-a zatraži provedbu testa tržišta rada. To su sljedeći slučajevi:

• ako je riječ o produljenju “dozvole za boravak i rad” za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje,

• ako se stranac zapošljava u zanimanju za koja, prema Odluci Upravnog vijeća HZZ-a, poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada,

• ako se stranac zapošljava u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana,

• u slučajevima u kojima je moguće izdavanje “dozvole za boravak i rad” bez testa tržišta rada i mišljenja HZZ-a (sukladno čl. 110. Zakona o strancima).

Zahtjevu za izdavanje “dozvole za boravak i rad” potrebno je priložiti:

1. ugovor o radu državljana treće zemlje,

2. dokaz da državljanin treće zemlje ispunjava zahtjeve poslodavca koje je zatražio u testu tržišta rada koji se odnose na razinu obrazovanja, obrazovnu

3. kvalifikaciju, radno iskustvo i sve druge uvjete koje zahtijeva poslodavac,

4. rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije (samo ako je riječ o zapošljavanju državljanina treće zemlje koji će obavljati reguliranu profesiju),

5. presliku valjane putne isprave,

6. dokaz o nekažnjavanju za državljanina treće zemlje, ako je riječ o prvom privremenom boravku državljanina treće zemlje u RH.

Na koji period se izdaje dozvola za boravak i rad?

“Dozvola za boravak i rad” izdaje se na period koji je potreban za obavljanje posla (na vrijeme za koje je sklopljen ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor) te isti može trajati do maksimalno godine dana. Radnici iz trećih zemalja smiju raditi isključivo za poslodavca i na poslovima za koje im je izdana dozvola za boravak i rad.

Osim rada na temelju “dozvole za boravak i rad” na temelju mišljenja HZZ-a ili bez mišljenja HZZ-a, državljanin treće zemlje može raditi u Hrvatskoj i na temelju “potvrde o prijavi rada” do 90 ili 30 dana u jednoj kalendarskoj godini.

Moguć je rad i bez “dozvole za boravak i rad” ili “potvrde o prijavi rada”, u slučajevima koji su izričito navedeni u čl. 89. Zakona o strancima.

Kako je uređen rad državljana država članica EGP-a i Švicarske Konfederacije?

Državljani država članica EGP-a te Švicarske Konfederacije i članovi njihovih obitelji mogu raditi i pružati usluge u RH bez “dozvole za boravak i rad”, odnosno “potvrde o prijavi rada”, a ako namjeravaju raditi/pružati usluge duže od tri mjeseca u RH, dužni su, najkasnije u roku od osam dana od isteka tri mjeseca boravka, prijaviti privremeni boravak u svrhu rada nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji prema mjestu boravka.

Policijska uprava ili postaja po zaprimljenoj prijavi privremenog boravka državljaninu države članice EGP-a i članu obitelji koji je državljanin države članice EGP-a izdaje potvrdu o prijavi privremenog boravka u svrhu rada, ako ima:

1. valjanu osobnu iskaznicu ili putnu ispravu, i

2. potvrdu o radnom odnosu, dokaz da je samozaposlena osoba ili upućeni radnik.

Kako je uređeno zapošljavanje i rad državljana Ukrajine u Hrvatskoj?

Od početka ruske agresije na Ukrajinu, sve veći broj ukrajinskih izbjeglica odlučilo je potražiti svoj privremeni dom i u Hrvatskoj. Kako je Hrvatska preuzela obvezu prihvata izbjeglica, bilo je potrebno tim osobama omogućiti ravnopravno sudjelovanje u gospodarskom, socijalnom i kulturnom razvoju svoje nove okoline.

U tom je smislu ukrajinskim državljanima, na temelju odluke Vijeća EU i Odluke Vlade RH o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine, od 7. ožujka 2022. godine priznata privremena zaštita, koja im omogućava ostvarivanje niza prava i uključivanje u svakodnevni život u Hrvatskoj.

Status privremene zaštite u RH uključuje, između ostalog, i pravo na rad pa tako za vrijeme privremene zaštite državljani Ukrajine mogu raditi u Hrvatskoj bez “dozvole za boravak i rad” ili “potvrde o prijavi rada”.

U odnosu na područje tržišta rada, državljani Ukrajine izjednačeni su u pravima i dužnostima s hrvatskim državljanima te im je omogućeno sljedeće:

• prijava u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,

• informiranje o tržištu rada u Republici Hrvatskoj,

• korištenje usluga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, posebice posredovanja pri zapošljavanju s ciljem pronalaska posla,

• uključivanje u radionice za traženje posla, uključujući pisanje životopisa, predstavljanja poslodavcu na razgovoru za posao,

• uključivanje u mjere aktivne politike zapošljavanja, posebice mjere pripravništva i potpore za zapošljavanje,

• ostvarivanje prava na novčanu pomoć za vrijeme trajanja obrazovanja ili osposobljavanja na radnom mjestu uz naknadu putnih troškova,

• ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova u slučaju zaposlenja izvan mjesta boravišta,

• po prestanku zaposlenja, stjecanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.

Pripremio: Ivan Vidas, struč. spec. oec.

Izvor: https://www.minimax.hr/blog