Smije li vas poslodavac potjerati na godišnji? Stručnjaci odgovaraju i upozoravaju na kazne

Još uvijek se ne zna što će biti s godišnjim odmorima, ali znamo koja su prava građana.

Koronakriza još traje. Iako smo već osjetili valove popuštanja mjera, pa tako i saznali da uskoro kreću i letovi za Split i Dubrovnik, ništa još nije sigurno.

Nije sigurno do kada će mnoge firme raditi od kuće, kako će se točno otvoriti kafići i restorani i kako će raditi, što će biti s ovom sezonom od koje Hrvatska ima i te kakve koristi i, na kraju, hoćemo li se brčkati u moru bar (ne)punih sedam dana u srpnju, kolovozu i/ili rujnu.

Stavovi građana o budućim godišnjim odmorima

Kako se u situaciji rada od kuće, smjena i zautavljanja proizvodnje u mnogim tvrtkama i tvornicama više puta dogodilo da su radnici bili prisiljeni koristiti godišnje odmore, obratilo nam se više građana dijeleći s nama naputke koje su dobili od svojih tvrtki, što im je rečeno vezano uz stare i nove godišnje odmore, te su s nama podijelili čemu se nadaju i kako im je raditi od kuće. Svi sudionici molili su da ostanu anonimni.

”Radim u državnoj firmi već skoro 30 godina. Ovo je prvi put da radimo u smjenama – jedan tjedan jedan tim, drugi tjedan drugi tim. I kad nismo fizički na poslu, radimo od kuće bez radnog vremena. Ono ‘od 8 do 16’ ne postoji već mjesec dana, ako zovu u 7 ujutro – radiš. Ako te trebaju u 8 navečer – radiš. Moramo iskoristiti stari godišnji do sredine šestog mjeseca, čini mi se. S novim što će biti? Ne znamo. Nadamo se onom maksimumu od dva tjedna tijekom srpnja ili kolovoza. Bar malo da se okupamo negdje u moru, da se osvježimo od svega ovoga’, rekla je 55-godišnja djelatnica jedne državne firme.

Sezoncima nije nimalo lako, pa smo tako pitali jednog konobara (25) što misli o cijeloj situaciji:

‘Bez posla sam od zaustavljanja rada kafića i iskreno sam očajan. Pokušao sam naći neki posao sa strane, kao dostava ili nešto u tome ‘stilu’, ali nisu zapošljavali bez studentskog ugovora. Sad sam slao molbe kafićima i restoranima na Jadranskoj obali u kojima sam i prije radio i nadam se da ću tamo dobiti posao. Od sezone nitko ne zna što će biti, ja vjerujem da ću kao i prije raditi i po 12 sati dnevno. Ne žalim se, novac mi treba’, rekao je.

Drugi sezonac (26) s kojim smo razgovarali već sada ima problema s ‘neznanjem’ o cijeloj situaciji:

‘Jedan me nazovu da me trebaju, drugi dan kažu da ništa od svega toga. I tako u krug već tjednima. More si priuštiti ne mogu osim i isključivo ako odem raditi baš ‘na obalu’, da se u pauzama od posla okupam’.

S dvoje sugovornika iz privatnih firmi razgovarali smo također o budućem mogućem godišnjem odmoru – oni su nam kratko i jasno rekli: ‘O godišnjem možemo samo sanjati’.

Što kaže struka?

Što kaže struka i kako je to zakonski određeno rekao nam je odvjetnik Antonio Volarević:

‘Pravo radnika na korištenje godišnjeg odmora više je nego jasno propisano Zakonom o radu, te se poslodavac čak i u ovim novonastalim okolnostima uzrokovanim pandemijom i mjerama državnih vlasti mora pridržavati zakonskih propisa. Na prvom mjestu treba naglasiti da godišnji odmor, kao institut radnog prava, mora sačuvati svoju bit – a to je duži odmor radnika od rada i radnih obaveza tijekom jedne kalendarske godine. Nipošto nije ispravno, zapravo je protuzakonito, radniku koji je zbog mjera tijela državne vlasti bio prisiljen raditi od kuće (ili izvan mjesta rada čekati radne zadatke, biti dostupan poslodavcu za izvršavanje radnih zadataka), retrogradno evidentirati da je za to vrijeme zapravo koristio godišnji odmor. Za takvu povredu poslodavca propisana je po Zakonu o radu i prekršajna sankcija i to u rasponu od 31.000,00 kn do 60.000,00 kn po svakom radniku odnosno po svakom prekršaju poslodavca’, rekao je, pa dodao:

‘Raspored korištenja godišnjih odmora donosi poslodavac i to najkasnije do kraja mjeseca lipnja. Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora poslodavac ima pravo i obvezu unaprijed uzeti u obzir potrebe organizacije rada, o čemu poslodavac samostalno i neovisno vodi brigu, ali je dužan uzeti u obzir i mogućnosti koje su radnicima raspoložive za odmor. Dakle, poslodavac nije ovlašten ignorirati radnike i njihove mogućnosti za korištenje odmora, već upravo suprotno’.

Rad od kuće nije godišnji odmor

Kada donese odluku o rasporedu godišnjih odmora, poslodavac mora svakog radnika obavijestiti o korištenju i razdoblju njegovog/njezinog godišnjeg odmora najmanje 15 dana prije početka tog godišnjeg odmora. I ta zakonska odredba nedvojbeno ide u prilog tvrdnji da retrogradno upisivanje u evidenciju rada da je radnik iskoristio godišnji odmor za vrijeme rada od kuće potpuno nezakonito.

‘Dakle, zaključak je nedvojben i jednostavan – svim radnicima treba omogućiti redovno korištenje godišnjeg odmora u pravom smislu tih riječi odnosno u punom opsegu tog zakonom zajamčenog prava’, zaključio je odvjetnik Antonio Volarević.

‘Prisilni godišnji’ neka je nova praksa

Sličan odgovor imala je i Petra Ivšić iz BRID-a (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju) koju smo također kontaktirali:

‘U praksi, u poduzećima gdje su radnici pokriveni kolektivnim ugovorom i u kojim djeluju sindikati razina prava je veća, kao i njihovo poštivanje, pa tako i prava vezana uz godišnji odmor, čije trajanje tada može biti duže od zakonskog minimuma od 20 dana godišnje, radnici mogu imati veća prava da sami odlučuju kada će ga koristiti i slično. Budući da je sindikalna gustoća u privatnom sektoru znatno niža od one u javnom, u njemu su i prava radnika, pa tako i pravo na godišnji odmor, znatno niža i češće se i teže krše. Ono što se u trenutnoj situaciji često događa je da poslodavci šalju radnike na ”prisilne” godišnje odmore, pri čemu također krše zakonsku odredbu da se korištenje godišnjeg odmora mora radnicima najaviti barem petnaest dana ranije’, rekla nam je Ivšić.

Pravo na godišnji se ne smije uskratiti

‘Godišnji odmor je pravo svakog radnika i radnice, određeno je njegovo minimalno trajanje od 20 dana godišnje i to pravo se ne smije uskratiti niti ga se može odreći. Ono što je važno jest da godišnji odmor služi tome da se radnik/ca odmore od svojih svakodnevnih radnih obaveza, i ne smije ga se koristiti da se njime ”popune rupe” u periodu kada poslodavac ne može raditi, kao što je slučaj s aktualnom koronakrizom. No poslodavci masovno rade upravo to, koriste instrumente iz radnog zakonodavstva kako njima odgovara, na štetu radnika, računajući da će im to zbog krizne situacije proći nekažnjeno, a u poduzećima gdje ne djeluju sindikati vjerojatno i hoće, jer radnici se boje za svoja radna mjesta a inspekcija rada ne funkcionira kako bi trebala. Pouka i ove situacije jest da poslodavci koriste krizu da smanje radnička prava, a jedini efikasan način zaštite radničkih prava jest kroz snažne i aktivne sindikate’, zaključila je Petra Ivšić.

Autor: Pia Humski

Izvor: riportal.net.hr

Foto: Ilustracija (Goran Kovačić/PIXELL)