Koji zaposlenik je sretan zaposlenik?

Dokazano je da je sretan zaposlenik 13% učinkovitiji.

Pripremila: Talija zadro
Foto: Unsplash

Poveznicu između toga kako su se ljudi osjećali i toga koliko su bili produktivni taj dan otkrila je suradnja šestomjesečnog studija Oxford University’s Saïd Business Schoola s 1800 radnika telefonskog centra britanske telekomunikacijske tvrtke BT.

Dokazano je da je sretan zaposlenik 13% učinkovitiji.

Činjenica je da sretniji zaposlenici nisu uložili više vremena u posao koji odrađuju od onih koji se nisu osjećali sretnima – samo su svoje vrijeme provedeno u radu bolje iskoristili. U prethodnim studijima dokazano je i to da zadovoljstvo zaposlenih nije imalo veze s visinom plaće. Gdje je onda caka?

S druge strane, nezadovoljan zaposlenik može ugroziti cijelu kompaniju – širit će nezadovoljstvo među kolegama, ulagat će minimalne napore da posao odradi, dok će zatim drugi vjerojatno morati odraditi i njegova zaduženja. Ne kaže narodna poslovica uzalud kako jedna trula jabuka…

Dok zadovoljstvo zaposlenih vodi njihovom radnom entuzijazmu, većem angažmanu oko poslovnih zadataka te jedinstvu s tvrtkom i njezinim ciljevima, nezadovoljstvo vodi k puno više toga: nezadovoljan radnik može pričati drugima o tome kako se osjeća, širiti negativne komentare o tvrtki van nje, ne osjećati lojalnost, a vjerojatno će se i veoma radovati kraju radnog vremena. U radnom kolektivu osjetit će se njegovo nezadovoljstvo u odnosima s drugima.

Kako onda postići zadovoljstvo u kompanijama?

Povijest nam pokazuje kako se odnos tvrtki prema zaposlenima kroz vrijeme mijenjao. I mada i danas postoje oni koji svoje zaposlene tretiraju kao nešto zamjenjivo, sve više je kompanija koje su svjesne da ključ njihovog uspjeha nose upravo – ljudi. Zato će u prvi plan politike poslovanja staviti upravo zadovoljstvo zaposlenika, a da bi se ono postiglo, potrebno je uložiti u saznanje što to njihove ljude motivira.

Razna istraživanja na polju motivacije zaposlenih davala su različite rezultate, tako da zaključujemo da se naše unutarnje „pogonsko gorivo“ koje nas tjera na bolji angažman, razlikuje od osobe do osobe.

Svakako nećete pogriješiti oslonite li poslovanje na dobru radnu atmosferu, povezanost, dobru i uljudnu komunikaciju, prihvaćanje ljudi te pohvale, bilo u financijskom ili emotivnom smislu.

Veliki dio ljudi za motivaciju navodi i sigurnost zaposlenja. Uz to, treba dobro proučiti i odnos vašeg vodstva tvrtke prema podređenima. Najčešći razlog za odlazak iz kompanija, navodi se – šef. Odnos nadređenog prema onima u timu može itekako pokvariti radnu atmosferu ako je ona loša, dobro raspoloženje će izostati što nas vraća na istraživanje s početka, o učinkovitosti povezanoj s ljudskim raspoloženjem.

Ono na što sami utječemo jest odabir vlastitog zanimanja.

Već i ptice na grani znaju da ukoliko radimo posao koji volimo, nećemo imati osjećaj da radimo – zadovoljstvo neće izostati, a pratit će nas osjećaj ispunjenosti i svrhe.

S obzirom da na poslu u prosječnom radnom stažu provedemo oko 80 000 sati, radimo li posao koji ne volimo, to su desetci tisuća sati provedeni u nezadovoljstvu, što u konačnici možemo osjetiti nepovoljno po vlastito zdravlje. Nezadovoljstvo se akumulira u tijelu htjeli mi to ili ne. Tako da, preporučujem redovito ispitivanje vlastitih poslovnih interesa i zadovoljstva jer smatram da ih je ne potrebno, već neminovno činiti u svrhu mentalne higijene, ljubavi i brige za sebe.

I onda što kažete, jeste li sretan zaposlenik ili ne?

Izvor: brendkultura.com