Sezonce za 2022. tražiti među studentima i ostatku domaćih, tek onda primati strance

U listopadu interes za turističkom radnom snagom nije pao, što upućuje na oporavak tržišta.

Sljedeću sezonu pripremamo kao pretpandemijsku, a Hrvatska udruga turizma (HUT) uputila je u četiri ministarstva dopis u kojem predlažu mjere kako bi se u sektoru turizma sačuvali sezonci za sezonu 2022. Oko trećine zaposlenih u turizmu čini upravo sezonska radna snaga pa je goruća potreba već danas sve ljude osigurati i za nagodinu. Tim više što su svi svjesni činjenice da diljem EU traje velika potraga za ljudima i posve je razumljiva raširena bojazan hoće li mnogi stoga otići iz zemlje. Potrebna je brza reakcija, tvrdi direktor HUT-a Veljko Ostojić; drugim riječima ako se već danas ljudima ponudi mogućnost da su kao sezonci od 1. ožujka zaposleni u Hrvatskoj i tijekom zime provedu potrebne edukacije, velike su šanse da će ostati.

Ovo je dio najava u sklopu našeg upita kako će se sektor pripremati za iduću sezonu, s obzirom na podatke portala MojPosao koji potvrđuju da se u kategoriji turizam i ugostiteljstvo i dalje traži radnik više, tako da broj ovih oglasa za posao peti mjesec zaredom nadmašuje pretpandemijsku razinu.

Ovi su pikovi na valu oporavka tržišta, ali u sklopu intenzivnog zapošljavanja s kojim su poslodavci krenuli tek u svibnju, pola godine kasnije od ubičajene dinamike prije pandemije, tj. kada je postalo jasno da neće biti novih rigoroznih epidemioloških mjera koje bi potencijalno ugrozile sezonu. Na Moj Posao je u prvih 9 mjeseci u navedenoj kategoriji objavljeno tek 10% manje oglasa nego u istom razdoblju 2019. (više od 10.000), dok tradicionalno, prije epidemije, kažu da bi u listopadu već krenuo pad broja oglasa koji bi se obično nastavljao sve do siječnja. No, ovaj listopad je čini se pozitivna iznimka.

60 posto oglasa tražilo je kandidate sa SSS, samo u 4% s visokom spremom

“Dosad vidimo da se tržište oporavlja, čak i puno bolje nego smo očekivali pa se nadamo da će u tom tonu i nastaviti. U ovih prvih par dana listopada, iako je prerano za iznositi brojke, možemo reći kako nam se čini da će ovogodišnji listopad biti jači od onog 2019., barem kada govorimo o turizmu”, navode iz portala MP.

Od ukupnog broja objavljenih poslova u navedenoj kategoriji, 63% odnosilo se na priobalne županije. Najviše na Splitsko-dalmatinsku (16%), Istarsku (14%) te Primorsko-goransku (12%), dok ih je iz Dubrovačko-neretvanske županije bilo tek 5%. Međutim, to ne znači da su se poslodavci na jugu bolje pripremili, nego se radilo sa smanjenjim kapacitetima. Valamar, najveća hotelska grupacija u Hrvatskoj, od pet hotela na Babinom Kuku tri nije otvorila pa iako se dogodila tržišna potražnja oni nisu mogli u zadnji čas pronaći ljude. Odnosno mogli bi da je sustav živahniji u odgovoru na potrebe poduzetnika. Kako Ostojić navodi, razlog je u tromom sustavu izdavanja dozvola za uvoz radnika, tako da su prošlog tjedna imali sastanak u MUP-u, s ciljem da se ubrzaju procedure za radne dozvole, iako je zapravo primarni cilj, tvrdi, angažirati sav domaći potencijal na tržištu rada. Dio vide u studentskoj populaciji, za čiji veći angažman su potrebne intervencije u porezni susatv, a isto se tiče i druge niše – drugog dohotka koji je moguće potaknuti kroz nove porezne olakšice.

Prema portalu Moj Posao, konobar, odnosno barmen i dalje je najtraženije zanimanje, a prosječna plaća iznosi 5144 kuna, u što se ne uračuvaju napojnice koje tradicionalno čine dobar dio plaće konobara, kao i kuhara. Usput rečeno, u Italiji pripremaju zakonsko rješenje s kojim mnogi nisu sretni jer kroz sustav oporezivanja dohotka kane obuhvatiti upravo napojnice. Najviše plaće u turizmu imaju šefovi kuhinje (10.624 kn), menadžeri ugostiteljstva (8329 kn) te pizza majstori (6772 kn). Kuhari su na samom vrhu najtraženijih zanimanja u ovoj kategoriji, kao i pomoćni kuhar te pomoćni radnik u kuhinji, a slijedi sobarica/spremačica i recepcionar. Kad je riječ o najtraženijim kvalifikacijama, u 60% oglasa tražili su se radnici sa srednjom stručnom spremom. Slijede kvalificirani radnici (44%), dok se u svega 4% oglasa tražila visoka stručna sprema. Rad na određeno nudio se u 65% oglasa te stalno zaspolenje u 52% oglasa, što je ista razina kao i lani, no 32% natječaja odnosilo se upravo na honorarne, odnosno sezonske radnike.

Autor: Suzana Varošanec

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Izvor: https://www.poslovni.hr/hrvatska/