Sezona je pred vratima, a u kafićima ne žele raditi niti studenti: "Stranac me previše košta"

Vlasnika muči kronični nedostatak radne snage jer čak ni studenti ne žele raditi po kafićima

Preuranjeno ljeto već je stiglo, a s njime i toliko turista da svi zadovoljno naslućuju sezonu za pamćenje, kao i onu 2019. Svega ima za pravi odmor osim radnika. Nitko, odnosno Istrijani, ali ne samo oni, nego ni oni iz unutrašnjosti poput uslužnih i radišnih Slavonaca, ne želi ljeti raditi u uslužnim djelatnostima. Dakle, zaključak je da Hrvati općenito ne žele biti konobari, kuhari, pomoćni kuhari i sobarice u Hrvatskoj. Vlasnici objekata hvataju se za glavu i čupaju za kosu. Konobara, kuhara, sobarica nema ni za lijek, piše Glas Istre.

"Tražimo dva, tri konobara ili konobarice", stoji zalijepljeno na vratima caffe bara u Flanatičkoj u Puli. Za šankom vlasnik, a mlada konobarica hoda gore-dole i opslužuje krcatu terasu. Vlasnik je u poslu, radi za šankom i ne želi dati izjavu za novine, odnosno on bi nešto rekao, ali se, kao i većina samozatajnih Puljana, ne želi slikati ni imenom i prezimenom i kazati što ga muči. A muči ga kronični nedostatak radne snage jer čak ni studenti ne žele raditi po kafićima.

"Studenti imaju ispite i obaveze na fakultetu do polovice srpnja, a tada je već sezona u punom jeku i nama je tada kasno. Nije ovo prvi put. Svake je godine ista priča, a ove još gore", rezignirano će.

Rješenje vidi u self-servisu

"Gost si sam uzme željeno na šanku, a konobar kasnije samo pokupi prazne šalice i čaše. Tako to rade vani u Njemačkoj, a ima toga i u Italiji. Eto, jedino se tako možemo izvući", objašnjava, a mi zaključujemo da će usluga konobara, ako se njegove prognoze obistine, postati luksuz.

"Situacija je nikakva", kaže Marko Lukež, kuhar, chef i vlasnik Piantine, jednog od najboljih fast foodova u gradu koji je burger izdignuo iz niše brze hrane i doveo ga na razinu brzog jela u kojem se uživa. Ima dobro uhodan posao u Puli, Fažani, uskoro i u Medulinu, samo nema ljudi koji će mu izgurati sezonu. Snašao se s radnom snagom izvana, a pod time podrazumijeva radnike iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Kaže, nisu ni oni jeftini kao što se misli.

"Oko 1.500 kuna dođu papiri, agencija preko koje su došli uzima 500 eura provizije i još mu moraš osigurati smještaj koji se plaća između 1.500-1.800 kuna. Ako imaš deset radnika, to je 18.000 kuna za smještaj", dodaje.

Izvor: MojPosao.net