Zašto nedostaje radne snage na Jadranu?

Na burzi tisuće nezaposlenih, a nedostaje radne snage na Jadranu u turizmu. Čudna smo mi zemlja i još jedan apsurd, a rani turistički djelatnici se čude i pitaju se: Zašto ljudi ne žele raditi?

Razloga je svakako puno, a jedan od njih je fokusiran na radnu snagu iz Slavonije.

Slavonci godinama svaku turističku sezonu „sele“ na more i par mjeseci rade na raznim poslovima u turizmu. Turističke kompanije i poduzetnici svi redom ističu kako su Slavonci kvalitetni i vrijedni radnici, ali u cijeloj toj jednadžbi najvažnije je kako su jeftina radna snaga.Zanimljivo, kada toliko hvale Slavonce kao kvalitetnu i vrijednu radnu snagu, zašto ih onda bolje ne plaćaju? Zašto ih ne educiraju? Također, većina ih se zapošljava preko agencija za zapošljavanje, tako da sami radnici dobiju još manju plaću.

Inače, Slavoniju već godinama napušta na desetke tisuće mladih, točna brojka se ne zna, no pad stanovništva u Slavoniji se itekako osjeti u samim gradovima, a sela se pretvaraju u prazne muzeje prošlosti. Svaki tjedan iz Osijeka odlazi preko 300 mladih ljudi. Svaki tjedan već par godina, matematiku znate. Prije se u Slavoniju išlo trbuhom za kruhom, a danas iz nje bježe za kruhom u Irsku, Njemačku, Austriju… Bilo je i prije sličnih scenarija, ali opet totalno drugačijih. Glava obitelji išla je raditi u Njemačku pa slala novce doma, a na kraju se vratio u zasluženu mirovinu kući. Danas odlaze mladi, radno sposobni, educirani ljudi s cijelim obiteljima i ne šalju novce kući niti će se vratiti. To je velika razlika u cijeloj paradigmi i problem kojim se nitko ne bavi, a ostavit će strašne posljedice. Razlog zašto mladi Slavonci odlaze u inozemstvo je nažalost jednostavan – izgubili su nadu, nadu za bolje sutra. No, vratimo se na temu.

Sve je super kada imaš jeftinu sezonsku radnu snagu, a kada su još kvalitetni i vrijedni ne može bolje. No to je situacija koja je dugoročno neodrživa, ali očito to nikoga nije bilo briga. Slavonci su iz potrebe da prežive išli raditi na Jadran gdje su bili jeftina radna snaga. Možda ovo zvuči pregrubo, no možemo li to nazvati iskorištavanjem?

Možda je preoštra riječ, no pogledajmo uvjete rada.

Mala plaća, radno vrijeme ne postoji, prekovremeno nije plaćeno, opis posla sve i svašta, uvjeti rada katastrofalni… naravno uvijek ima pozitivnih primjera i poslodavaca, no u globalu ovo su činjenice. Pitam se hoće li sada turistički sektor uvoziti strance kao jeftinu radnu snagu, pa ih učiti hrvatski jezik? Zar se trud i kvaliteta ne bi trebali nagraditi i zar nikome nije u interesu zadržati kvalitetne radnike? Usporedimo li ukupni profit i trošak na plaće – sve je jasno.

Pitam se tko ulaže u edukaciju sezonaca? Samo par turističkih kompanija educira svoje zaposlene prije početka rada, što je nelogično jer kvaliteta usluge u turizmu bi trebala biti na prvom mjestu. Čak neke turističke tvrtke koriste termin stalni sezonci? Tragično da su Slavonci dobili i taj epitet. No to je široka priča koja se povezuje s kratkom turističkom sezonom, ali i problemom što se veći dio hotelskih kompanije ne bavi turizmom, nego poslovanjem nekretnina. Iseljavanje stanovništva iz Slavonije tj. radne snage koja je godinama popunjavala kvote praznih radnih mjesta na Jadranu je svakako jedan od glavnih problema zašto nedostaje radne snage u turizmu ove godine, a problem će biti sve veći i veći. Tko može živjeti i održavati obitelj kao sezonski radnik? Ili stalni sezonac?

E sad, da malo okrenemo ploču i cijelu paradigmu.

Ako Slavonija ima kvalitetne, vrijedne, cijenjene i što je najvažnije turističke djelatnike s velikim iskustvom, zar to nije jedan veliki kapital? Zašto u Slavoniji turizam ne cvjeta? Sve preduvjete imamo – kvalitetnu radnu snagu s velikim iskustvom, odlične turističke priče i resurse, potencijale kojim se divi cijela Europa kada posjete Slavoniju. U čemu je problem ako znamo kako samo Austrija na ljetnom turizmu, ne zimskom, zaradi više novaca i posjeti je više turista nego cijelu našu Hrvatsku tijekom 365 dana. Osobno tvrdim kako je spas u Slavoniji upravo u turizmu koji kroz 10 mjeseci može generirati više novaca nego morski koji traje tri mjeseca. Nema više velikih industrija koje će zaposliti tisuće ljudi, u poljoprivredi, koja je blago reći na koljenima, nema spasa i da se sada krene s pozitivnim promjenama, jer dok se pokrene cijeli proces proći će jako puno vremena, investicije možemo nabrojati na prste itd… Spas je u turizmu koji uz relativno malo novaca u usporedbi s drugim investicijama i kratkom vremenskom roku može pokrenuti cijelu ekonomiju. Tada bi naslov ovog posta bio: Slavonci zbor manjka radne snage uvoze radnu snagu iz Mađarske i Bosne. To bi trebala realnost ili nadam se bliska budućnost. No opet sve ovisi o nama samima.

Zašto turizam u Slavoniji ne cvate? Jer nema turista pa tako niti potrošnje, kao ni investicije u turizmu jer nema povrata investicije. Sve imamo, samo nemamo turista i ulaganja u infrastrukturu. Koliko se ulaže novaca u promociju, razvoj i rast kontinentalnog turizma, a koliko u morski turizam? Naravno kako je omjer na strani morskog turizma, ali može li kontinentalni turizam biti bar na razni 10%? Zaslužuje li toliko? Koliko je država investirala u kontinentalni turizam, od prvog dana do danas?

Za tri do četiri godine, naravno ako to želimo, Slavonija može procvjetati na krilima turizma. A kada se generira poslovna aktivnost i potrošnja, ona sama po sebi povlači i druge sektore i investicije.

Sve nam se nekako polako vraća kao bumerang, a i dalje ne postoji svijest niti rasprava kako dalje i kako riješiti probleme. Dok ide i dok je dobro svi šute. Uvijek ističem i potičem argumentiranu raspravu, ovo je moj doprinos tome, pričajmo i argumentirano raspravljajmo o problemima, idejama, vizijama… ne u negativnom kontekstu, nego iskreno i otvoreno s ciljem rješavanja problema, jer jedino tako možemo kao pojedinci i kao društvo rasti i razvijati se.

Turistički sezonski djelatnici zaslužuju puno bolje uvjete rada i svakako poštovanje, koje se godinama izgubilo.

Koje je Vaše mišljenje?

Autor: Goran Rihelj

Izvor: HrTurizam.hr