Po broju hotela triput smo lošiji od Europe

Udio hotela u ukupnim smještajnim kapacitetima u Hrvatskoj iznosi tek 17% i trebat će više od 20 godina da se ostvari cilj iz strategije razvoja turizma 2014.-2020..

Hotelski smještaj u Hrvatskoj gubi bitku protiv ostalog smještaja koji raste sve brže, a po udjelu hotela u ukupnom smještaju značajno zaostajemo za prosjekom Europe. Najbolje performanse o zadnjih petnaest gopdina imaju Dalmacija i Zadar, a Crikvenica je pokazala najveći napredak, pokazala je analiza performansi hrvatskog hotelijerskog sektora od 2001. do 2016. godine, koju je napravila konzultantska kuća Horwath Zagreb.

Istraživanje predstavljeno prvog dana konferencije Dani hrvatskog turizma koji se održavaju u Malom Lošinju pokazala je da broj hotelskih soba usporeno raste, u prosjeku je to tek oko 800 soba godišnje, pa će dinamikom od zadnjih pet godina trebati više od 20 godina da se ostvari cilj iz Strategije razvoja turizma 2014.-2020., ustvrdili su u Horwathu. Udio hotela u ukupnim smještajnim kapacitetima u Hrvatskoj iznosi tek 17 posto, po čemu smo tri puta lošiji od prosjeka EU destinacija, a u proteklih 15 godina rasli smo pet puta sporije od europskih destinacija.

Za usporedbu, udjel hotela u Grčkoj je 64 posto, Španjolska ima 54 posto udjel hotelskog smještaja, a susjedna Mađarska 41 posto. Španjolska je u tih 15 godina imala prosječan rast hotelskog smještaja za 44 posto, Italija 21 posto, a Hrvatska pet posto. U Hrvatskoj dominiraju hoteli s četiri zvjezdice s udjelom od 43 posto, i njihov je broj u petnaest godina porastao 22 puta. Od 2005. godine broj hotelskih kreveta u Dalmaciji povećan je preko 30 posto, a udio hotelskog smještaja najviše je pao na kontinentu i u Zagrebu, gdje je pao s 54 posto na 44 posto ukupnih smještajnih kapaciteta.

Udjel hotelskog smještaja u zadnjih 11 godina za 10 posto pao je i u Istri te u Južnoj Dalma ciji, a ostao je jednak samo na Kvarneru. U Horwathu rast prihoda po sobi (RevPAR) svrstavaju u tri perioda, prvo je hotelsko sazrijevanje do 2008. godine, potom je slijedio oporavak od krize koja je pogodila sve tipove smještaja (do 2013. godine) te razdoblje prosperiteta u kojem se bilježi najbrži rast prihoda po sobi od prosječnih 12 posto u tri godine. Rast prihoda predvode hoteli s 4 i 5 zvjezdica.

Iako zbog niže polazišne točke imamo višu prosječnu godišnju stopu rasta prihoda po sobi od 7 posto u zadnjih pet godina (prosjek Europe je 3,2 posto), RevPar u hrvatskim hotelima i dalje je 26 posto ispod europskog prosjeka, s RevPar-om od 57 eura, dok Europa i Južna Europa ostvaruju prosječno 77 eura po sobi. U Horwathu pojašnjavaju kako je osnovni razlog slabija popunjenost koja je rezultat poznate sezonalnosti, čime je smanjen prostor za ostvarivanje veće prosječne cijene u određenom periodu po sobi (ADR). Hrvatska je u 2011. imala prosječnu popunjenost od 43 posto, što je bilo za 32 posto manje od naših mediteranskih konkurenata, a u prošloj godini popunjenost nam je bila manja za 25 posto od Južne Europe, i iznosila je 51 posto. Prosječna popunjenost hotela u Europi je 70 posto.

Izvor: http://www.poslovni.hr/