KAKVE SU U HRVATSKOJ PLAĆE I GDJE SU NAJBOLJE? Radnici u turizmu i ugostiteljstvu imaju 21 posto nižu plaću od prosječne

U trećem kvartalu ove godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5529 kuna, što je isto kao i u prethodnom kvartalu, najnoviji su podaci servisa MojaPlaća. U odnosu na isto razdoblje 2016. godine prosječna neto plaća je dva posto viša.

Medijan plaće (srednja vrijednost) je nešto niži i iznosi 5242 kune, što znači da je veći broj ispitanika koji prima plaću manju od navedenog prosjeka nego onih ispitanika čija je plaća viša od njega.Pribroje li se neto plaći bonusi, visina prosječne mjesečne plaće 5768 kuna, što je također isto kao i u prethodnom kvartalu. Što se tiče očekivanja o visini plaće, ispitanici u prosjeku očekuju 5361 kunu što je tri posto niže u odnosu na realnu prosječnu plaću u Hrvatskoj.Osim kategorije top manadžmenta, koja ima u prosjeku 121 posto višu plaću u odnosu na prosjek, u trećem kvartalu 2017., najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (71 posto više od prosjeka), ljudskih potencijala (36 posto) te informacijskih tehnologija (34 posto). Najmanje prosječne plaće imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-45 posto), pomoćnim zanimanjima (-40 posto) te radnici u uslužnim djelatnostima (-38 posto). Radnici u jednoj od najpopularnijih kategorija, turizma i ugostiteljstva, imaju u prosjeku 21 posto nižu plaću od prosjeka.

Beneficije

Najviše zaposlenika kao beneficiju prima naknadu za putne troškove (42 posto). Mobilni telefon za osobnu upotrebu ih ima četvrtina (25 posto), a omogućen parking (u potpunosti ili barem djelomično) njih 19 posto. Fleksibilno radno vrijeme ima 17 posto ispitanika, a edukacije njih 15 posto. Četvrtina ispitanika (25 posto) nema dodatnih pogodnosti na poslu.

Što se tiče očekivanja, ispitanici su i po pitanju beneficija jako realni: njih trećina (34 posto) ne očekuje nikakve dodatne pogodnosti, dok ih najviše (35 posto) očekuje naknadu za putne troškove, što i je najčešća beneficija zaposlenih.

Ono gdje se očekivanja razlikuju od prakse jest u edukacijama; 28 posto ispitanika očekuje edukaciju, dok je ona realna beneficija 15 posto zaposlenih ispitanika.

Kroz servis MojaPlaća ispitanici koji pokazuju interes za rad na drugom radnom mjestu moraju odgovoriti koliku plaću očekuju, a zatim se taj podatak uspoređuje s realnim podacima o plaći u tom sektoru. Rezultati ovog upitnika pokazuju da muškarci u većoj mjeri podcjenjuju plaću za željeno radno mjesto nego žene. U prosjeku, muškarci očekuju četiri posto nižu plaću od one koja je realna, dok su žene točnije u procjeni i očekuju svega jedan posto nižu plaću od one koju zaposlenici u tom sektoru realno i dobivaju.Očekivanu plaću u najvećoj mjeri podcjenjuju ispitanici s postdiplomskim (-15 posto) i visoko obrazovani ispitanici (-11 posto), dok je u najvećoj mjeri precjenjuju nekvalificirani, kvalificirani i visokokvalificirani radnici; oni očekuju da će im plaća biti 17 posto viša nego što je to realno. Visinu plaće koja je najbliža onome što je realno, očekuju ispitanici sa srednjom stručnom spremom (jedan posto više).

Stupanj obrazovanja

Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 48 posto višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 22 posto višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 89 posto u odnosu na srednju stručnu spremu.U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 18 posto nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 56 posto višu plaću od prosjeka. Ispitanici s višom stručnom spremom imaju šest posto višu plaću od prosjeka, ali 29 posto višu od ispitanika sa srednjom stručnom spremom.

Tko najbolje plaća

Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 10 posto više od prosjeka i iznose u prosjeku 6073 kune, dok su plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 5279 kuna (pet posto manje od prosjeka).Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu ista je kao i prosjek i iznosi 5534 kuna, dok su plaće u javnoj i lokalnoj samoupravi tri posto više od prosjeka i iznose 5716 kuna.
U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća je 13 posto ispod prosjeka i iznosi 4791 kunu, dok je u tvrtkama do 19 zaposlenika plaća dva posto niža od prosjeka i iznosi 5410 kuna.Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5666 kuna i dva posto je viša od prosjeka. Najviša prosječna plaća je u tvrtkama većim od 1000 zaposlenika; četiri posto viša od prosjeka i iznosi 5727 kuna.

Njabolje u Zagrebu

Gledano prema županijama, najniže plaće u trećem kvartalu 2017. zabilježene su u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, čak 22 posto ispod prosjeka te u Požeško-slavonskoj županiji gdje je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 21 posto manje od prosjeka, baš kao i u Virovitičko-podravskoj županiji (-21 posto).Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu i to 12 posto iznad prosjeka i ona iznosi 6202 kune. Nakon Grada Zagreba slijedi Dubrovačko-neretvanska županija gdje su plaće jedan posto niže od prosjeka.

Izvor: http://www.jutarnji.hr